Osnivanje nove župe
Zbog pastoralnih potreba Župe Samobor – na sjednici 12.prosinca 1985. godine pokojni nadbiskup Franjo kardinal Kuharić osnovao je novu Župu sv. Ivana Krstitelja u Lugu Samoborskom koja okuplja sela Lug Samoborski, Bistrac, Klokočevac, Malu i Veliku Jazbinu, Otruševac, Breganu, Podvrh i Grdanjce te pripada Samoborsko – okićkom dekanatu.
Dekret je izdan 12. svibnja 1986. godine, kada se Hrvatska nalazila u sastavu druge Jugoslavije, čijim komunističkim vlastima nije bilo po volji da se osnuje još jedno vjersko središte, pa su pokušavali sabotirati okupljanje vjernika u novoosnovanoj župi, no nasreću, to im nije uspjelo.
Prve neprilike
Ideju o osnutku župe htio je u djelo provesti i tadašnji samoborski župnik, pokojni Franjo Kuharić, koji je 60-ih godina tražio osnivanje nove župe na prostoru Bregane, a htio je dovesti i sestre karmelićanke. Međutim, župu je ipak osnovao njegov nasljednik, pokojni Ivan Horvat. On i Tomo Petrić (iz Velike Jazbine) su u kapeli sv. Ane pronašli kip sv. Ivana Krstitelja bez ruku i nogu. Kip su odnijeli na popravak i rekli: „Sv. Ivane, mi tebi vraćamo ruke i noge, ti nama i ovomu narodu izmoli novu svoju župu.“ Kao podsjetnik i simbol župe, on danas stoji na pokrajnjem oltaru u novoj župnoj crkvi.
Zemljište u ulici Janka Mišića sa započetim temeljima i prvom dekom kupljeno je 1972. godine od Marije i Ilije Budinić. Međutim, zemljište se nije moglo prodati dok objekt nije pod krovom. Nadležne vlasti su saznale za tu kupnju i nastojale su prekinuti daljnju izgradnju, za što nije bilo pravnih osnova, pa je, uz pomoć Komunalca i asistenciju policije, a po zapovjedi s viših političkih razina, srušena druga deka s gredicama. To je župu dovelo u nezavidan položaj, jer je radnicima trebalo isplatiti milijun dinara odštete za rad. Općina Samobor tužena je Maršalovom uredu u Beogradu, koji je presudio u korist župe. Gradnja je nastavljena, a Općina Samobor je morala platiti i odštetu.
Komunističke vlasti uporno su branile održavanje vjeronauka i svetih misa, bilo zbog uporabne dozvole ili nekog drugog razloga kojim su nastojali srušiti moral vjernika i udaljiti ih od župe. To im nasreću, nije uspjelo. U to vrijeme župnik Horvat bio je često pozivan na saslušanja od strane UDB-e (Uprava državne bezbednosti) Samobor, no nadbiskup Kuharić je hrabrio i upućivao na održavanje služba Božjih i vjeronauka usprkos zabranama.
Borba komunističkih vlasti protiv župe trajala je od 1972., kada je kupljeno zemljište u Lugu Samoborskom, do 1986., kada je kardinal Kuharić donio dekret o osnutku nove župe. Prvim upraviteljem nove župe imenovan je tadašnji kapelan u Župi sv. Anastazije u Samoboru, vlč. Zdravko Novak, koji je 2004. godine premješten u župu sv. Kvirina u Sisku, a na njegovo mjesto došao je vlč. Damir Bačun.
Izgradnja nove župne crkve
„Stara župna crkva“, kako župljani nazivaju dvoranu u kojoj se već dvadeset pet godina služe svete mise, blagoslovljena je od strane kardinala Franje Kuharića na Svijećnicu, 2. veljače 1987. godine u 10 sati. Prva sveta misa služila se dva mjeseca ranije, na dan Bezgrešnog začeća BDM, 8. prosinca 1986. Prvo proštenje održano je 28. lipnja 1987. godine, četiri dana nakon blagdana sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja).
Vlč. Zdravko Novak je 22. srpnja 1997. godine službeno od općine Samobor zatražio donaciju zemljišta u Lugu Samoborskom, a dva mjeseca kasnije donirano je zemljište veličine 9 210 m2. U ožujku 1998. započelo je raščišćavanje terena, zatim je u kolovozu iste godine ograđeno gradilište, a u srijedu, 26. listopada 1999. započela je gradnja nove župne crkve, iskopom temelja za toranj. Do početka 2001. godine trajali su radovi na izradi čvrstih temelja tornja na izuzetno močvarnom terenu.
Svečano polaganje kamena temeljca bilo je 1. travnja 2001. godine. Temelje je blagoslovio nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Kamen temeljac blagoslovio je 1998. godine blagopokojni papa Ivan Pavao II. na Mariji Bistrici tijekom svog drugog pastoralnog pohoda Hrvatskoj.
Izgradnja zidova i tornja započela je u srpnju 2002. godine, nakon dugotrajnih radova na postavljanju temelja, te je trajala do proljeća 2003. godine. U nekoliko je mjeseci postavljeno krovište i kapa tornja, pa je, usprkos hladnoći, posao dovršen na Badnjak 2003. godine. U kuglu tornja ugrađena je Bula s osnovnim podacima o gradnji crkve, izvođačima radova te slikama svetih zaštitnika sv. Ivana Krstitelja, sv. Josipa, bl. Alojzija Stepinca i sv. Benedikta. Uslijedili si krovopokrivački i limarski radovi.
Od 2004. godine podjele sakramenata i svete mise odražavaju se u „novoj crkvi“. Zatim je uslijedilo i prvo proštenje, na dan sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 2004. godine. U kolovozu iste godine dotadašnji župnik Zdravko Novak dobio je premještaj, pa je radove na novoj župnoj crkvi nastavio novoimenovani župnik vlč. Damir Bačun.
Zvono teško 788 kilograma posvećeno je sv. Anastaziji, a darovalo ga je Gradsko poglavarstvo Grada Samobora. Iza glavnog oltara nalazi se i vitraj s likom sv. Ivana Krstitelja koji krsti Isusa, koji je darovao preč. Tomo Petrić.
Uslijedilo je postavljanje podnog grijanja, koje je dovršeno u rujnu 2005. godine. Nakon podnog grijanja, započelo je unutarnje uređenje žbukanjem svetišta, te postavljanjem mramornoga poda, novog oltara i ambona, strujnih instalacija i stropa. To je do blagdana sv. Ivana Krstitelja bilo završeno, pa je nastavljeno žbukanje unutarnjih zidova i postavljenje razglasa.
U studenome 2009. godine započelo je završno uređenje unutrašnjosti crkve: bojanje zidova, postavljanje lustera te zidnih lampi – sve to završeno je na 3. nedjelju došašća. U srpnju 2010. započela je akcija uređenja vanjske fasade na crkvi, koja je dovršena u travnju 2011. godine.
26. lipnja 2011. godine uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u koncelebraciji s dvadesetak svećenika posvetio je novu crkvu sv. Ivana Krstitelja.
Crkva je klasičnog oblika s elementima neoklasicizma; toranj je visok 35 metara, dužina crkve je 37,5 metara, širina 15 metara, visina zidova 8 metara, a dimenzije dvorane su 25×14 metara.